KONAČNA POTVRDA Slijepe i slabovidne osobe imaju puno napredniji sluh od videćih

Istraživači su pokazali kako se mozgovi ljudi koji su slijepi od mladosti mogu 'premrežiti' kako bi izoštrili sluh i time nadoknadili gubitak vida

 

Ova specifična demonstracija plastičnosti, sposobnost mozga da modificira svoje veze kako bi se prilagodio novim okolnostima, sugerirana je i ranije. Međutim, ovo je jedan od prvih slučajeva kada su istraživači uspjeli pokazati te duboke promjene promatrajući moždanu aktivnost unutar slušnog korteksa slijepih ljudi.

Pišući u časopisima Journal of Neuroscience i Proceedings of National Academy of Sciences, istraživači pod vodstvom Sveučilišta Washington koristili su fMRI kako bi ispitali aktivnost u slušnom korteksu ljudi koji su rođeni slijepi ili su oslijepili u mladosti, kao i dva subjekta koji su bili slijepi od djetinjstva do odrasle dobi, ali im je vid obnovljen operacijom u odrasloj dobi.

U prvoj studiji mjerili su neuronske reakcije sudionika dok su slušali niz zvukova sličnih Morseovoj abecedi. fMRI skenovi su pokazali da je slušni korteks slijepih sudionika bio sposobniji prepoznati suptilne razlike između frekvencija zvukova nego korteks ljudi zdravog vida.

- Nismo mjerili koliko brzo se neuroni pale, nego koliko točno populacije neurona predstavljaju informacije o zvuku - kaže u izjavi Kelly Chang, studentica diplomskog studija Odjela za psihologiju Sveučilišta Washington i glavna autorica članka za Journal of Neuroscience.

- Naša studija pokazuje da su mozgovi slijepih pojedinaca bolje sposobni predstavljati frekvencije - dodaje Chang.

- To nam daje predodžbu o tome koje promjene u mozgu objašnjavaju zašto su slijepi ljudi bolji u izboru i identificiranju zvukova u okolišu.

U drugoj studiji ispitali su kako mozgovi slijepih ljudi prate pokretne objekte. Naime, od njih se tražilo da slušaju kako se zvuk mijenjao dok se objekt pomicao bliže ili dalje. Još jednom, slušni korteks slijepih sudionika bio je znatno precizniji.

Zanimljivo je da su sudionici koji su nekad bili slabovidni, ali sada imaju relativno dobar vid, također imali poboljšanu auditornu obradu, piše IFLScience. Istraživači kažu da to potvrđuje ideju da se plastičnost mozga događa u ranoj fazi razvoja.

- Ovo je prva studija koja je pokazala da sljepoća dovodi do plastičnosti u slušnom korteksu. To je važno jer je to područje mozga koje prima vrlo slične auditivne informacije kod slijepih i videćih pojedinaca. No, u slijepih pojedinaca potrebno je izvući više informacija iz zvuka, a čini se da ova regija zbog toga razvija poboljšane kapacitete - objašnjava Ione Fine, profesorica psihologije na Sveučilištu Washington.

- Ovo je elegantan primjer toga kako okolina u kojoj odrastaju utječe na razvoj sposobnosti unutar mozga dojenčadi.

Damir Fatušić

 

 

Povezane vijesti