NEVIDLJIVA OPASNOST Svakim obrokom u sebe unosimo potencijalno štetnu plastiku iz okoliša

Prosječni Amerikanac godišnje konzumira 1.344.000 kalorija, 152 kilograma šećera i više od 74.000 čestica mikroplastike

 

Tako kažu kanadski istraživači, koji su - kako pišu u časopisu Environmental Science & Technology - pregledali 26 studija koje analiziraju količinu mikroplastike koja se nalazi u ribama, školjkama, dodanim šećerima, solima, alkoholu, pitkoj vodi te zraku. Cilj je bio saznati koliko smo mikroplastike, u prosjeku, konzumirali, koristeći preporučene američke prehrambene smjernice kao osnovu.

Mikroplastika su komadići plastike mikroskopske veličine nastali, između ostalog, razgradnjom većih plastičnih proizvoda. Njihova je sveprisutnost takva da ih je moguće pronaći posvuda, od udaljenih ravnica Antarktike do najdubljih oceanskih brazda, da ne spominjemo u crijevima bezbrojnih morskih bića.

Istraživači su otkrili da će broj čestica mikroplastike u vašoj prehrani varirati ovisno o čimbenicima kao što su dob, spol i, naravno, osobne prehrambene preferencije i ograničenja. No, čini se da su opći ishodi bili negdje u području od 74.000 i 121.000 čestica godišnje - plus dodatnih 90.000 ako pijete samo flaširanu vodu, javlja IFLScience.

Između 39.000 i 52.000 od te količine unosi se kroz hranu koju jedemo. Ostatak putem udisanja. Štoviše, ove brojke vjerojatno su konzervativne procjene, kažu istraživači.

Međutim, ono što ova vijest znači za naše zdravlje je manje jasno. Neke su mikroplastike dovoljno male da prodru u ljudsko tkivo, što bi potencijalno moglo dovesti do otpuštanja otrovnih tvari i/ili izazvati imunološki odgovor, ali još nisu dokazani nikakvi negativni učinci na zdravlje.

- Ovo izvješće nudi alarmantne pokazatelje šireg utjecaja plastičnog zagađenja. To je kriza koja ne samo da uništava naše krajolike i oceane, nego utječe na hranu koju jedemo i vodu koju pijemo - kaže u priopćenju Thavamani Palanisami, viši znanstveni suradnik Centra za sanaciju okoliša na Sveučilištu u Newcastleu.

Međutim, drugi upućuju na neka ograničenja studije, posebice na nedostatak studija koje istražuju prevalenciju mikroplastike u ljudskom prehrambenom lancu i utjecaj mikroplastike na ljudsko zdravlje.

- Važno je razumjeti da su prikazani brojevi izloženosti česticama trenutni najbolji zaključak temeljen na uskom broju studija - dodaje Kevin Thomas, ravnatelj Saveza za znanosti o zdravlju okoliša na Sveučilištu Queensland.

- Što se tiče utjecaja na ljudsko zdravlje, koliko ja znam iz znanstvene literature, trenutno ne postoje vjerodostojni znanstveni dokazi koji povezuju izloženost ljudi mikroplastici u njihovoj prehrani s negativnim zdravstvenim učincima - kaže Lauren Roman, istraživačica u CSIRO Oceans and Atmosphere.

- To ne znači da ne postoje negativni učinci na zdravlje, moguće je da postoje i da jednostavno nisu pronađeni, ali neposredna opasnost je malo vjerojatna.

Damir Fatušić

 

Povezane vijesti