U većem dijelu Europe otpornost na antibiotike koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija povezanih sa uobičajenim probavnim bolestima u posljednja dva desetljeća višestruko je udvostručena, pokazalo je novo istraživanje

 

Preliminarni nalazi predstavljeni na skupu United European Gastroenterology Week Barcelona 2019 sugeriraju da se posljednjih godina povećava otpornost na antibiotike koji se obično uzimaju za infekciju Helicobacter pylori, bakteriju koja je povezana s čirevima na želucu, limfomom i rakom želuca. U ispitivanju provedenom na više od 1.200 ljudi iz 18 europskih zemalja, istraživači su otkrili da je rezistencija na klaritromicin, antimikrobne lijekove kojima se uobičajeno liječi H. pylori, povećana s 9,9 posto u 1998. na 21,6 posto prošle godine. Slični porasti otpornosti zabilježeni su i kod levofloksacina i metronidazola.

Otpornost na antibiotike nastaje kada bakterija počne razvijati toleranciju prema farmaceutskim lijekovima namijenjenim liječenju. Posljednjih godina otpornost na antibiotike postala je sve veći problem širom svijeta i privukla je pažnju svjetskih vođa poput Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koja je pozvala na strateške napore u borbi protiv ‘globalne prijetnje zdravstvenoj sigurnosti’, piše IFLScience. Samo u EU-u i SAD-u, najmanje 56.000 ljudi godišnje umire od izravnih posljedica zaraze bakterijama otpornim na antibiotike.

Infekcije H. pylori ‘složene’ su za liječenje i zahtijevaju kombinaciju lijekova. Bakterija obično inficira želudac djece i uzrokuje upalu želučane sluznice ili gastritis, što rezultira peptičkim čirevima. Vjerojatno je da je više od polovice svjetske populacije zaraženo bakterijom, ali neće se razboljeti od nje dok se ne razviju čirevi, prema klinici Mayo.

- Sa stopom otpornosti na najčešće korištene antibiotike, poput klaritromicina, koja se povećava alarmantnom brzinom od gotovo 1% godišnje, mogućnosti liječenja H. pylori postat će progresivno ograničene i neučinkovite ako ne razvijemo nove strategije liječenja - rekao je vodeći istraživač Francis Megraud u izjavi.

- Smanjena djelotvornost trenutnih terapija mogla bi održati visoku stopu učestalosti karcinoma želuca i drugih stanja poput peptičkog ulkusa, ako se otpornost na lijekove i dalje nastavi povećavati ovim tempom.

H. pylori je također identificiran kao faktor rizika za rak želuca i smatra se trećim vodećim uzrokom smrti od raka u cijelom svijetu. Studija je utvrdila da su najveće stope otpornosti H. pylori na klaritromicin bile u Južnoj Italiji (39,9 posto), Hrvatskoj (34,6 posto) i Grčkoj (30 posto). Prema istraživačima, ove visoke razine uglavnom se pripisuju pretjeranoj upotrebi antibiotika za uobičajena oboljenja poput prehlade i gripe.

- Otkrića ove studije zasigurno su zabrinjavajuća, budući da je H. pylori glavni uzročnik peptičke bolesti i raka želuca - rekao je Mário Dinis-Ribeiro, predsjednik Europskog društva za gastrointestinalnu endoskopiju.

- Sve veća otpornost H. pylori na brojne najčešće korištene antibiotike može ugroziti strategije prevencije.

Damir Fatušić

Objavljeno: 24.10.2019