ZDRAVLJE DUHA I TIJELA Debljina je bolest koja pogađa sve, pa tako i osobe s invaliditetom

Imamo iskustvo u radu s osobama s invaliditetom i najbitnije je također vođenje kroz proces, opet se vraćamo na osobnog nutricionista. Temeljem biokemijske i nutricionističke dijagnostike, te životnih navika kreiramo planove prehrane, kaže Ivana Barišić iz Nutrilife Centra

Ivana Barišić

 

Debljina je postala jedna od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice, kako u svijetu tako i kod nas, a pogađa sve populacije. Bolest je to koja je toliko udružena s nizom poteškoća da se opravdano kaže kako je sretan osmijeh pretilih žena i muškaraca uglavnom rezerviran za kamere, dok je njihova zbilja sasvim drukčija. Stoga je nužno uporno i pravodobno liječenje pretilosti, po mogućnosti prije nego se razviju njene ozbiljne komplikacije.

Zbog sjedilačkog načina života i ograničenih mogućnosti  kretanja pogađa i osobe s invaliditetom, a nešto više o uzrocima, izazovima svakodnevice i mogućnostima da zauzdamo želudac, ali i uspostavimo kontrolu nad sve češćim emocionalnim epizodama prejedanja, rekla nam je magistra nutricionizma  Ivana Barišić iz Nutrilife Centra smještenog u Zagrebu.

Pitali smo je za početak što vidi kao glavne zamke u prehrani današnjice i jedemo li doista više nego ljudi nekada.

- S obzirom na današnji način  i stil života  sve manje imamo vremena za pripremu kvalitetnih obroka koji su nam nužni za pravilno funkcioniranje tijekom dana.  U današnje vrijeme svakom roditelju jako je izazovno razviti zdrave navike, prije svega zbog financijske dostupnosti finih, ukusnih  i brzih obroka, blizu škola, na putu do škola. Balansirana prehrana je pojam koji ja kao nutricionist volim upotrebljavati kako bi jasnije pacijentu objasnila da nije loše pojesti ponekad pizzu, pomfrit, kečap, lepinju, već da treba znati količinu i voditi računa o učestalosti takvih obroka. Uz adekvatnu tjelesnu aktivnost smatram ako se radi o zdravoj osobi, može sve jesti. U konačni svatko od nas osluškuje svoje tijelo te osjeti kada mu nešto od hrane ili vrste prehrane ne odgovara.  Da li jedemo više nego naši preci, ja bih prije rekla da se puno manje krećemo jer urbanizacija i razvoj svijeta dovela nas je do toga - kazala nam je nutricionistica Barišić i navela kako zabrana kod formiranja dječjih zdravih prehrambenih navika  u smjeru 'ne smiješ to' ne bi trebalo biti.

IZAZOV SU REKLAME, A OBRAZAC  PONAŠANJA U PREHRANI IDE IZ KUĆE

 - Djeca u najranijoj dobi trebaju upoznati sve okuse i vrstu hrane. Upravo je na roditelju da kroz svoj primjer pokazuju što je dobro, a što loše za njegovu prehranu. Djeca su spužve i upijaju. Obrazac ponašanja u prehrani također ide iz vlastitog doma. Ako je zdrava prehrana navika jedne obitelji vrlo je vjerojatno da će takvo usvojeno ponašanje prenijeti i na svoju djecu. Ono što je izazovno su marketinške reklame koje su stopostotno  prisutne i bombardiraju djecu kroz TV reklame baš u terminima kada su TV crtići, ili preko IP adrese danas razni brendovi točno ciljaju svoju ciljnu skupinu koji oglasi i reklama im se prikazuje. I tu onda nastaje problem... mama ide s djetetom u dućan i kako sada objasniti djetetu da ne smije baš tu čokoladu koju je vidio na reklami?  E, to je izazov današnjice. Zapravo, krećemo se u začaranom krugu informacija s kojima smo bombardirani i naših želja – to je izazov roditelja u kojem on mora naći balans - kaže Ivana.

MULTIDISCIPLINARNI PRISTUP EMOCIONALNOM PREJEDANJU

 Ako, i kad jedete iz dosade, tuge ili depresije, uzbuđenja ili najčešće stresa, vi hranite emocije, a ne želudac. U tom slučaju Ivana savjetuje:

- Ako se radi o problemu emocionalnog prejedanja, najbolja kombinacija je multidisciplinarni pristup nutricionista i psihologa. Potrebno je detektirati uzrok emocionalnog prejedanja – što je posao psihologa, a zatim nutricionista kreira personalizirani plan prehrane s ciljem da prehrana bude balansirana, zadovolji sve nutritivne potrebe pacijenta. To je put koji je ispravan za rješavanje problema. I problem koji nije došao preko noći ne može niti nestati preko noći. S nutricionističkim praćenjem rezultata polako, ali sigurno dolazimo do rješenja. Naravno s ciljem nenarušavanja zdravlja. Sve je individualno, kod nekoga taj problem možemo riješiti za 2 -3 mjeseca, a kod nekoga i duže, to ovisi o psihološkoj procjeni stanja pacijenta. Svakako ne smijemo zaboraviti tjelesnu aktivnost koja je dobra za niveliranje razine hormona u tijelu te za opće zdravlje tijela - poručuje nutricionistica.

PRIZNATI PROBLEM JE PRVI KORAK

Debljina ljude vodi u 'začarani' krug, osjećaju se loše zbog izgleda, utječe im na zdravlje, a s druge strane još više jedu jer kroz hranu kompenziraju neko 'zadovoljstvo'.

-Prvi korak je odluka da žele promjenu i vlastito priznanje da im je to važno; da li zbog izgleda ili zbog zdravlja. Nakon odluke preporuka je obratiti se stručnjacima – obrazovanim i školovanim nutricionistima koji imaju znanje i alate za rad. Rješavanje debljine ne ide s jednim planom prehrane ili s jednim posjetom nutricionistu ili raznim internet dijetama. Potrebno je stručno vodstvo ako ne želite da vam se dogodi jo – jo efekt. Mislim da je tu najbolji odabir imati osobnog nutricionistu koji će s vama raditi i prolaziti s vama kroz put promjene i usvajanja novih zdravih prehrambenih navika. Hrana je gorivo koje nas poreče, ali bitno je znati koja hrana je dobra i zdrava za vas i koji planovi prehrane su za koga. Kako ne postoje dva ista čovjeka ne postoje niti dva ista plana prehrane. Postoje univerzalne smjernice za prehranu, ali one služe kako bi se prilagodile svakom pojedincu, njegovom načinu života, njegovim ciljevima, željama i zdravstvenom stanju - kaže Ivana.

Osobe s invaliditetom su zbog cjelodnevnog sjedenja sklone debljanju, a imaju ograničenu fizičku aktivnost.

- S obzirom na to da imamo iskustvo u radu s osobama s invaliditetom, najbitnije je također vođenje kroz proces, opet se vraćamo na osobnog nutricionista. Temeljem biokemijske i nutricionističke dijagnostike, te životnih navika kreiramo planove prehrane. Najčešće radimo testove intolerancije na hranu kako bi vidjeli koja hrana im ne odgovara, od koje hrane dodatno zadržavaju vodu i koja je uzrok njihovog debljanja. Zatim kreiramo planove prehrane - zaključila je za ovaj put Ivana Barišić iz Nutrilife Centra.

Anita Blažinović

 

Autorica: Anita Blažinović

 

Povezane vijesti