AMERIČKA PRIČA Učenici s teškoćama u razvoju u vrijeme pandemije osjećaju se izolirano i zapostavljeno

Slično istraživanje, nažalost, još uvijek nije provedeno u Republici Hrvatskoj, no s pravom se može pretpostaviti kako je kod nas situacija ipak nešto bolja. Barem kada je o medijskoj šutnji riječ

Djeca s teškoćama u razvoju

 

Američko je Ministarstvo obrazovanja nedavno provelo istraživanje koje nije dalo ohrabrujuće rezultate. Prema toj studiji, naime, učenici s teškoćama u razvoju u doba pandemije osjećaju se zapostavljeno, tjeskobni su i prilično izolirani.

U tom je kontekstu zanimljiva priča Ashley Garan, majke devetogodišnjeg dječaka Maxa, koji ima teži oblik autizma. Obuzeta je brigom za sina, iza nje su brojne neprospavane noći, a opet se njezini problemi samo gomilaju, bez nade da će stvari krenuti u pozitivnom smjeru.

Posljednje četiri godine Max je pohađao Giant Steps, privatnu školu za djecu s teškoćama u razvoju. Ali škola je u lipnju trajno zatvorila svoja vrata, navodeći zabrinutost da neće moći zaštititi učenike i osoblje tijekom pandemije.

Dok je Maxov blizanac, Molly, dječak bez invaliditeta, krenuo u novu školsku godinu u državnoj osnovnoj školi u susjedstvu, činilo se da je za Maxa, koji ima intelektualne teškoće, neverbalan je i sklon samoozljeđivanju, na raspolaganju bilo vrlo malo mogućnosti za kvalitetno obrazovanje. Krenuo je u državnu osnovnu školu, no za njega je to bio izvor stresa i 'nekontroliranog ponašanja'.

- Nastavničko osoblje nije bilo obučeno za njegove posebne potrebe. Čula bih horor priče o tome kako je ležao nasred hodnika ližući pod ili bio agresivan prema školskim kolegama - kaže Maxova majka.

Prema američkom Ministarstvu obrazovanja, nešto više od sedam milijuna, ili otprilike 14 posto učenika javnih škola prima posebne obrazovne usluge. Prema Zakonu o obrazovanju za osobe s invaliditetom (IDEA), donesenom 1975., školski okruzi moraju pružiti besplatno i odgovarajuće javno obrazovanje (FAPE) djeci s teškoćama u razvoju u najmanje restriktivnom okruženju. U slučajevima poput Maksovog, gdje školski okrug ne može zadovoljiti djetetove potrebe, zakonski su dužni platiti privatno obrazovanje.

No, istraživanje koje je krajem svibnja objavila zagovaračka grupa ParentsTogether pokazalo je da 40 posto djece s teškoćama u razvoju uopće nije dobilo nikakvu potporu, a samo 20 posto njih dobilo je sve obrazovne usluge na koje imaju pravo. Više od trećine njih uopće nije sudjelovalo u online nastavi, u usporedbi sa 17 posto svojih vršnjaka iz tzv. općeg obrazovanja.

Slično istraživanje, nažalost, još uvijek nije provedeno u Republici Hrvatskoj, no s pravom se može pretpostaviti kako je kod nas situacija ipak nešto bolja. Barem kada je o medijskoj šutnji riječ.

 

Mladen Kristić

 

Povezane vijesti