WHO poziva na reviziju sustava zaštite mentalnog zdravlja

WHO upozorava da ulaganje u mentalno zdravlje nije poraslo u godinama pandemije pa je samo 2 posto nacionalnog proračuna posvećeno mentalnom zdravlju, odnosno manje od 1 posto cjelokupne međunarodne pomoći

Simulacijska kabina.

 

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala je na globalnu transformaciju skrbi za mentalno zdravlje u petak u prigodi objave najvećeg izvješća o stanju mentalnog zdravlja u svijetu od početka stoljeća koje pokazuje da su depresija i anksioznost porasle za 25 posto samo u prvoj godini pandemije koronavirusa.

Gotovo milijarda ljudi, ili gotovo svaka osma osoba u svijetu, živjela je 2019. godine, prije početka pandemije, s problemima mentalnog zdravlja, a osobe s teškim mentalnim bolestima umiru 10 do 20 godina ranije od ostatka populacije, upozorava se u izvješću.

WHO upozorava da ulaganje u mentalno zdravlje nije poraslo u godinama pandemije pa je samo 2 posto nacionalnog proračuna posvećeno mentalnom zdravlju, odnosno manje od 1 posto cjelokupne međunarodne pomoći.

Mark Van Ommeren iz odjela za mentalno zdravlje u WHO-u rekao je da ovo izvješće upozorava na ‘golemu patnju’ diljem svijeta, napominje agencija France presse.

Ističe se da je stanje još teže za ljude koji žive u zonama sukoba gdje se procjenjuje da svaka peta osoba pati od nekog problema mentalnog zdravlja.

Mladi, žene i osobe koje već imaju neku tegobu mentalnog zdravlja najteže su pogođeni covidom i ograničenjima koje su vlade nametale.

Izvješće također upozorava na velika odstupanja između zemalja kad je riječ o pristupu mentalnom zdravlju, piše nadalje AFP.

Više od 70 posto osoba koje pate od psihoze prima terapiju u zemalja visokog dohotka, no samo 12 posto u zemljama niskog dohotka.

Izvješće poziva da se stane na kraj stigmatizaciji mentalnih bolesti te napominje da i danas 20 zemalja u svijetu kriminalizira pokušaj samoubojstva.

Neki od najznačajnijih uzroka depresije su seksualno zlostavljanje i maltretiranje u djetinjstvu, navodi se u izvješću te se poziva na rješavanje oba problema putem društvene skrbi, podrške obiteljima u nevolji i programa socijalne i emocionalne edukacije u školama.

Društvene i ekonomske nejednakosti, rat, klimatska kriza i zdravstvene prijetnje poput pandemije navode se kao čimbenici rizika za mentalne bolesti.

- Svatko od nas ima doticaj s nekim tko ima problem s mentalnim zdravljem. Dobro mentalno zdravlje znači dobro fizičko zdravlje i ovo novo izvješće daje uvjerljiv argument za promjenu - rekao je generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.

- Ulaganje u mentalno zdravlje je ulaganje u bolji život i budućnost za sve - istaknuo je Ghebreyesus.

 

Hina

 

Povezane vijesti