ZABRINJAVAJUĆE ISTRAŽIVANJE Covid-19 bio je posebno smrtonosan za osobe s intelektualnim teškoćama

Uz sve ostalo, istraživači su detektirali veću pojavu hipotireoze - stanje smanjenog stvaranja, izlučivanja i djelovanja hormona štitnjače - ali i epileptičnih napada. Za osobe s intelektualnim teškoćama problem predstavlja i pretilost, posebno za one s Down sindromom

Osoba s Down sindromom

 

Takozvani antivakseri zadovoljno su trljali ruke nakon što se, još dok je pandemija bila na vrhuncu, u praksi pokazalo da cijepljenje ne pokazuje željene rezultate. Covid-19 do danas je ostao žilav protivnik, a nije poštedio ni one višestruko cijepljene. I takvi su, ako su primili i tri doze cjepiva, svejedno završavali u bolnicama i na respiratorima, kako već 'antivakseri' argumentiraju svoj otpor prema cijepljenju.

Smrtnost od koronavirusa varirala je ovisno o epidemiološkim mjerama i godišnjim dobima, no stručnjaci se slažu da je uglavnom bila stabilna.

Stoga je iznimno bitna nova američka studija koja je za cilj imala istražiti kako je pandemija utjecala na osobe s invaliditetom, s fokusom na one s intelektualnim teškoćama. Rezultati istraživanja zabrinjavajući su i pozivaju na veći angažman znanstvene i farmakološke zajednice u zaštiti mentalno nestabilnijih ljudi.

Znanstvenici koji su sudjelovali u ovoj studiji imali su složen, gotovo pa 'rudarski' zadatak: proučavali su naime podatke iz smrtovnica za 2020. godinu i uspoređivali obrasce smrtnosti za pacijente sa ili bez intelektualnih oštećenja. Ispostavilo se da su oni bez ovog oblika invaliditeta najčešće umirali od bolesti srca i različitih karcinoma, a covid je bio na trećem mjestu.

No za osobe s intelektualnim teškoćama pandemija je bila vodeći uzrok smrtnosti. Jesu li ti ljudi imali odgovarajuću skrb, je li se pri njihovu liječenju uzimao u obzir njihov oblik invaliditeta, pitanja su na koje stručnjaci još traže odgovor.

Tek da podsjetimo, intelektualne teškoće ovim su osobama cjeloživotni suputnik, karakteriziraju ih problemi u verbalnom izražavanju, učenju, manjku sposobnosti za samozbrinjavanje i samostalni život. Među takve spadaju i osobe s Down sindromom, a ponekad i oni s cerebralnom paralizom.

- Čak i kada smo prilagodili dob, spol i rasno-etničku pripadnost, otkrili smo da je Covid-19 daleko smrtonosniji za one s intelektualnim teškoćama nego za one bez njega - rekao je Scott Landes, izvanredni profesor na Sveučilištu Syracuse i glavni autor studije.

- Nadalje, ljudi s mentalnim teškoćama umirali su u mnogo mlađoj dobi. Stoga istraživači trebaju više pozornosti treba posvetiti komorbiditetima (istovremena pojava ili prisustvo dvije i više bolesti, op. aut), kao i načinu života. Ljudi s intelektualnim teškoćama žive u zajednicama u većem postotku od onih bez ovog oblika invaliditeta. Život u većoj skupini, osobito bliski kontakti s medicinskim osobljem pri pružanju zdravstvene njege, očito su povezani s bržim širenjem virusa - napominje profesor Landes.

Uz sve ostalo, istraživači su detektirali veću pojavu hipotireoze - stanje smanjenog stvaranja, izlučivanja i djelovanja hormona štitnjače - ali i epileptičnih napada. Za osobe s intelektualnim teškoćama problem predstavlja i pretilost, posebno za one s Down sindromom.

Znanstvenici još uvijek traže rješenje koje će bitno smanjiti smrtnost osoba s intelektualnim teškoćama u vrijeme pandemije, no i dalje preporučuju veću procijepljenost ovih pacijenata.

 

Mladen Kristić

 

Povezane vijesti