Hrvatska je jedna od prvih zemalja u Europi u kojima je stvarana medicina spavanja i to najviše zaslugom stručnjaka iz Psihijatrijske bolnice Vrapče u Zagrebu koja je već 1970-ih započela s cjelonoćnim polisomnografskim snimanjima

 

Općenito, spavanje se opisuje kao stanje relativnog mirovanja organizma, a fiziološki gledano, ono se određuje kao stanje smanjene integracijske funkcije živčanog sustava.

Tijekom spavanja opća aktivnost je smanjena, što znači da, izostaju reakcije na većinu podražaja iz okoline, smanjena je aktivnosti skeletnih mišića, smanjen je i veći broj vegetativnih funkcija, pri čemu prevladava rad parasimpaticusa, a mijenjaju se biopotecijali mozga. Psihička aktivnost tijekom spavanja također je smanjena i značajno promijenjena, a javlja se u obliku povremenih snova.

Britanski znanstvenici su istraživali povezanost spavana i moždanog udara, a dobivene rezultate su objavili u časopisu Neurology, istraživaći su otkrili da odrasle osobe koje spavaju duže od 8 sati mogu imati 46 posto veći rizik za moždani udar.

U objavljenom tekstu britanski znanstvenici s University of Cambridge napominju kako u njihovoj studiji ipak nije dokazana uzročno-posljedična veza između dužeg trajanja sna i većeg rizika za moždani udar.

Prema njihovim riječima, postoji mogućnost da je duži san uzrok, posljedica ili rani znak upozorenja za poteškoće sa zdravljem mozga.

Znanstvenici u Velikoj Britaniji gotovo su 10 godina pratili oko 9700 ispitanika, od njihovih dobivenih nalaza prikupljeni su dokazi o povezanosti sna s moždanim udarom.

Sudionici su na početku istraživanja bili prosječne dobi 62 godine.

Samo njih 10 posto je spavalo prosječno više od 8 sati, a najčešće su to bili stariji ispitanici sa smanjenom tjelesnom aktivnošću, a neki su bili i osobe s invaliditetom.

Najveće povećanje rizika je zabilježeno kod osoba koje su najprije spavale manje od 6 sati u prosjeku, a tijekom godina im se prosječno trajanje sna popelo na više od 8 sati.

Hrvatska je jedna od prvih zemalja u Europi u kojima je stvarana medicina spavanja i to najviše zaslugom stručnjaka iz Psihijatrijske bolnice Vrapče u Zagrebu koja je već 1970-ih započela s cjelonoćnim polisomnografskim snimanjima, a 1981. osnovala prvi Laboratorij za poremećaje spavanja u ovom dijelu Europe.

Marko Damjanović

Objavljeno: 16.03.2015