Dobra vijest za vinoljupce: Umjerena konzumacija vina pomaže kod različitih oblika invaliditeta

Snažni antioksidans resveratrol prisutan u vinu među ostalim štiti od raka debelog crijeva i prostate, koronarne srčane bolesti, degenerativnih živčanih bolesti te Alzheimera

 

Jeste li znali da čaša do dvije crnog vina dnevno može pomoći kod ublažavanja tegoba koje prate mišićnu distrofiju? Isto tako, umjereno konzumiranje vina dobar je saveznik za osobe s cerebralnom paralizom, a usto zbačajno smanjuje rizik od Alzheimerove bolesti i moždanog udara.

Mnoge kulture smatraju grožđe “kraljem voća”. Ove bobice riznica su mnogobrojnih zdravstveno korisnih fitonutrijenata, kao što su antioksidansi, vitamini i minerali. 

Ne čudi zašto ih mnogi redovito uključuju u prehranu, bilo u obliku svježeg voća, grožđica, soka ili kao sastojak salata. Porijeklom je iz Europe i Sredozemlja, ali se danas uzgaja diljem svijeta.

Boja bobica potječe od polifenolnih pigmenata. Crvene ili ljubičaste bobice bogate su antocijaninima, dok bijelo-zelene bobice sadrže više tanina ikatehina. Ovi antioksidativni spojevi su gusto koncentrirani u koži i sjemenkama.

Grožđe je bogat izvor minerala mikronutrijenata poput bakra, željeza i mangana.  Željezo je posebno koncentrirano u grožđicama.

Svježe je grožđe dobar izvor vitamina C, A, K, B6, B2 i B1. Bogato je i polifenolnim fitokemijskim spojem resveratrolom. 

Snažni antioksidans resveratrol štiti od:

- raka debelog crijeva i prostate

- koronarne srčane bolesti

- degenerativnih živčanih bolesti

- Alzheimerove bolesti

- virusnih i gljivičnih infekcija

Resveratrol smanjuje rizik od moždanog udara tako što mijenja molekularne mehanizme unutar krvnih žila. To postiže jačanjem otpornosti krvnih žila na oštećenja i povećanom proizvodnjom dušikovog oksida, koji opušta krvne žile. 

Antocijanini su druga skupina polifenolnih antioksidansa koji su obilno prisutni u crvenom grožđu.

Utvrđeno je da ove fitokemikalije imaju antialergijsko, protuupalno, antimikrobno te antikarcinogeno djelovanje.

Katehini u bijelim i zelenim sortama posjeduju jednake zaštitne funkcije.Grožđe ima relativno nizak glikemijski indeks, te zbog toga manje količine grožđa smiju konzumirati i dijabetičari.

Medicinska su istraživanja utvrdila da umjereno konzumiranje vina može biti povoljno po zdravlje.

Istraživanja su pokazala da vino, posebice crno, može smanjiti rizik od srčanih bolesti, pružiti zaštitu od moždanog udara, spriječiti rak gušterače te suzbiti potencijalno kobne bakterije poput e.coli, salmonele i listerije

Odavna se zna da crno vino može biti dobro za srce. 

Jedan od poznatih sastojaka crnog vina je resveratrol, snažan antioksidans iz kožice grožđa. U laboratorijskim je istraživanjima utvrđeno da ovaj sastojak posjeduje antikancerogena i protuupalna svojstva te sprečava zgrušavanje.

Još je veća važnost antioksidansa polifenola - kemijskih spojeva iz kožice i sjemenki, koji štite membrane stanica.

Procijanidini u crnom vinu smanjuju krvni tlak i kolesterol te štite od stvrdnuća arterija.

Nedavna danska studija zaključila je da ljudi koji piju do dvije i pol boce crvenog vina tjedno - otprilike dvije čaše dnevno - imaju manji rizik od prerane smrti.

Resveratrol i polifenole iz crnog vina možete uzimati i u obliku dodataka prehrani.

Iako ga prati nešto slabiji ugled, i bijelo vino pruža niz zdravstvenih blagodati. Ono sadrži kalij, koji može pomoći u snižavanju krvnog tlaka i spriječiti stvaranje molekula koje mogu oštetiti tkivo pluća.

Znanstvenici s Milanskog sveučilišta vjeruju da tirosol i kafeična kiselina iz bijelog vina mogu spriječiti reumatoidni artritis i osteoporozu.

Istraživanje talijanskih i američkih znanstvenika otkrilo je da konzumacija bijelog vina štiti od srčanog udara. Bijelo se vino preporučuje onima koji pate od migrene, jer ima nisku razinu tiramina - spoja koji izaziva glavobolju, za razliku od mnogih crnih i crvenih vina.

In Portal / alternativa-za-vas

 

Povezane vijesti