Novo istraživanje: Pogoršava li se autizam s godinama?

Do sada su postojale neke naznake, mahom temeljene na opažanjima oboljelih od autizma i njihovih obitelji, da se simptomi umanjuju kako ljudi stare

 

Do sada su postojale neke naznake, mahom temeljene na opažanjima oboljelih od autizma i njihovih obitelji, da se simptomi umanjuju kako ljudi stare

Kada spomenete autizam, većini ljudi će u prvi mah na um pasti djeca. No, to je poremećaj koji ne prestaje s krajem djetinjstva – odrasli ljudi također imaju autizam. Međutim, kako je taj poremećaj redovito i sustavno dijagnosticiran tek od sedamdesetih godina prošloga stoljeća, tek sada možemo početi proučavati kako se, i da li se uopće, taj poremećaj mijenja kroz život.

Do sada su postojale neke naznake, mahom temeljene na opažanjima oboljelih od autizma i njihovih obitelji, da se simptomi umanjuju kako ljudi stare. No, koliko je uistinu dokaza za takve zaključke? Najnovija istraživanja daju neke odgovore, ali i postavljaju nova pitanja.

Kako za stranicu iflscience.com piše Rebecca Ann Charlton, u istraživanju koje je provedeno na istraživačkom centru dijagnostike autizma u Southamptonu, sudjelovalo je 146 osoba od 18 do 74 godine, koje su u periodu između 2008. i 2015. godine zatražile dijagnosticiranje autizma. Kod njih 100 uistinu i je bio diagnosticiran autizam, dok preostalih 46 nije dobilo dijagnozu, što je omogućilo istraživačima da proučavaju suptilne razlike između autista i onih koji imaju drugačije, ali slične poteškoće.

Rezultati su pokazali da zaista postoji korelacija između dobi i težine simptoma autizma – kako ljudi stare, simptomi u socijalnim situacijma, komunikaciji i fleksibilnom razmišlanju postaju puno teži. Također, stariji ljudi više preferiraju strukturu i pravila nego mlađi, važnija im je rutina. Takvog obrasca među 46 osoba bez autizma nije bilo, no još nije sasvim jasno znači li tendencija traženju pravila pogoršanje autizma, ili je to trend među starijim ljudima općenito. S druge strane, starije su osobe s autizmom postizale bolje rezultate na nekim kognitivnim testovima.

Iako ljudi koji su sudjelovali u istraživanju nisu bili tipični autisti – imali su normalno razvijene kognitivne sposobnosti i autizam im nije, kao što je uobičajeno, dijagnosticiran u djetinjstvu – pokazalo se da su simptomi autizma kod starijih ipak ozbiljniji. To, međutim, može biti i pokazatelj bolje svjesti o samome sebi, što, ako vodi i do boljeg shvaćanja vlastitih poteškoća, nije nužno pozitivna stvar.

Ozbiljna istraživanja autizma, na neki način, tek su počela, ali svako novo saznanje nam omogućuje da ljudima koji imaju neki od oblika poremećaja iz spektra pružimo podršku koja im je potrebna.

Damir Fatušić

 

 

Povezane vijesti