Profesionalna rehabilitacija – izazovi i mogućnosti za OSI

Novi zakon predviđa usklađivanje s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom, utvrđivanje preostale radne sposobnosti, za razliku od dosadašnjeg zakona kojim je utvrđivanje invaliditeta i smanjene radne sposobnosti regulirano nizom posebnih propisa

Konferenciju  “Profesionalna rehabilitacija – izazovi i mogućnosti“ otvorili su Ankica Paun Jarallah, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskoga sustava u vladi premijera Zorana Milanovića. Nacrt prijedloga Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom predstavila je Tatjana Dalić, pomoćnica ministra rada i mirovinskoga sustava.
Novi zakon predviđa usklađivanje s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom, utvrđivanje preostale radne sposobnosti, za razliku od dosadašnjeg zakona kojim je utvrđivanje invaliditeta i smanjene radne sposobnosti regulirano nizom posebnih propisa. Novi zakon predviđa reguliranje postupkom vještačenja pred jedinstvenim tijelom vještačenja koje koristi mišljenje centra za profesionalnu rehabilitaciju.

Ukida se posebni doprinos za zapošljavanje

Prijedlog novog zakona uz postojeće definirane mjere i aktivnosti koje obuhvaća profesionalna rehabilitacija, predviđa i naručitelja usluge profesionalne rehabilitacije koji je ujedno obvezan i financirati uslugu,Ankica Paun Jarallah i Mirando Mrsić te pravilnik koji popisuje uvjete za korištenje prava,  način izvođenja, cijenu usluge te nadzor nad provođenjem profesionalne rehabilitacije. Prema prijedlogu novog zakona o zapošljavanju i radu OSI na otvorenom tržištu rada ili pod posebnim uvjetima uz uvođenje očevidnika o zaposlenima, razrađuje modele zapošljavanja bez potpore, uz potporu, uz podršku, u integrativnoj radionici ili u zaštitnoj radionici. Kvota za sve poslodavce koji zapošljavaju min. 20 radnika definirati će se pravilnikom, nadzor će obavljati Fond. Raspon zapošljavanja OSI 2 – 6 % ovisno o ukupnom broju zaposlenih i djelatnosti (svi osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništva, integrativnih i zaštitnih radionica). Ukida se obveza uplate posebnog doprinosa za zapošljavanje, ali uvodi novčana naknada u slučaju nezapošljavanja u visini 30% min. plaće po osobi namijenjena Fondu, predviđena zamjenska kvota (učenici s teškoćama i rehabilitanti na praksi, stipendiranje OSI, poslovna suradnja sa samozaposlenom OSI).

Prema važećem zakonu trenutno nezapošljive osobe koje rade u radnom centru novim zakonom obuhvaćene su programom socijalnog uključivanja koje utvrđuje posebnim propisima ministarstvo nadležno za socijalnu politiku, a financira osnivač na lokalnoj razini, namijenjeni su održavanju i usavršavanju radnih i radno-socijalnih vještina i sposobnosti. Ostaje prednost pri zapošljavanju prema važećem zakonu, mogućnost samozapošljavanja te odgoda zapošljavanja za novoosnovane poslodavce.

Pravilnik o profesionalnoj rehabilitaciji

Dosadašnjim zakonom ustanovu za profesionalnu rehabilitaciju može osnovati jedan ili više osnivača, a sredstva osiguravaju osnivač i fond dok prijedlogom novog zakona centar za profesionalnu Tatjana Dalićrehabilitaciju zajednički osnivaju RH i JLPS s jednakim osnivačkim pravima, koji osiguravaju sredstva za rad. JLPS može sklopiti ugovor o javno-privatnom partnerstvu, uvjeti za osnivanje, rad i obavljanje nadzora regulirani su pravilnikom. Za razliku od važećeg zakona kojim je osnivanje zaštitnih radionica omogućeno bez posebnih odobrenja, novi zakon predviđa osnivanje isključivo uz pribavljeno mišljenje Fonda i suglasnost ministarstva nadležnog za rad, uvode se subvencije Fonda za plaće radnika. Dosadašnji rad koji je omogućen širokom krugu OSI prema novom zakonu rad je moguć temeljem nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju za OSI s većim teškoćama. Radni centar nije predviđen novim zakonom, već je zamijenjen programima socijalnog uključivanja u posebnom sustavu. Integrativna radionica novi je oblik zapošljavanja predviđen za ustanove ili trgovačka društva koja zapošljavaju najmanje 40% OSI temeljem nalaza i mišljenja centra osnivanje se provodi uz pribavljeno mišljenje Fonda i suglasnost ministarstva nadležnog za rad.

Zajedničke odredbe novog zakona definiraju sastav stručnog vijeća i uključivanje najmanje 3 stručnjaka u njihov rad. Olakšice i poticaji pri zapošljavanju OSI novim zakonom predviđaju vrste poticaja, s tim da se vrste poticaja koje dodjeljuje Fond kao i način njihova ostvarivanja propisuju odlukom Fonda. Nova zaduženja Fonda su nadzor nad provedbom kvotnog sustava zapošljavanja i stručni nadzor nad radom centara za profesionalnu rehabilitaciju, dok nadzor nad zakonitošću rada i općim aktima centara i dalje obavlja ministarstvo. Predviđena je i kazna za poslodavce koji ne uplate novčanu naknadu za nezapošljavanje OSI.
Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2014., a u roku od 8 dana donijet će se pravilnici za provedbu zakona. Pravilnik o profesionalnoj rehabilitaciji, Pravilnik o centrima za profesionalnu rehabilitaciju, Pravilnik o zaštitnim radionicama i integrativnim radionicama, Pravilnik o kvotnom zapošljavanju. Profesionalna rehabilitacija koja se provodi na dosadašnji način nastavit će se provoditi tako sve do uspostave centara za profesionalnu rehabilitaciju.
Prema prijedlogu izmjena djeca s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti koja rade ili obavljaju djelatnosti temeljem Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom imala bi pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja neovisno o činjenici uzdržavanja. Činjenica da se ta djeca zaposle ili počnu obavljati djelatnosti prema preostaloj radnoj sposobnosti, zbog posebnog stanja i mogućnosti  promjena u zdravstvenoj i radnoj sposobnosti nije jamstvo da će tim radom moći dovoljno zaraditi i osigurati egzistenciju pa se predlaže da imaju pravo na obiteljsku mirovinu, bez obzira što su bili djelomično radno sposobni i ti sposobnost realizirali u određenom razdoblju. Zbog tih razloga pravo na obiteljsku mirovinu omogućuje se i djeci s invaliditetom koja se zateknu u radnom odnosu prije smrti roditelja.
Predlaže se da se za vrijeme radnog odnosa ili obavljanja djelatnosti isplata obiteljske mirovine obustavlja, a nakon prestanka zaposlenja se ponovo uspostavlja.
Također se predlaže da niti dijete koje je pravo na obiteljsku mirovinu steklo po osnovi opće nesposobnosti, ako se zaposli ili počne obavljati djelatnost, ne gubi pravo na obiteljsku mirovinu, ali se i u tom slučaju za vrijeme rada odnosno obavljanja djelatnosti  isplata mirovine obustavlja.
U slučaju kada djeca odrade radni vijek i steknu uvjete za svoju mirovinu imaju mogućnost izbora između obiteljske i svoje mirovine. Ta mogućnost propisana je člankom  89. Zakona o mirovinskom osiguranju.

Anka Slonjšak: Zapreke u zapošljavanju OSI

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak iznijela je uočene zapreke zapošljavanju OSI.
Zapreke u području zapošljavanja i rada za OSI su neprovođenje sustavne profesionalne rehabilitacije, rascjepkanost i nerazumljivost pravnih normi, nema jedinstvenog tijela vještačenja, nema centra za profesionalnu rehabilitaciju. Otežana ostvarivost prednosti pri zapošljavanju je neučinkovitost sankcija poslodavaca koji ne poštuju prednost pri zapošljavanju, različito tumačenje prednosti pri zapošljavanju.Anka Slonjšak Nepostojanje obveze objavljivanja natječaja/oglasa za slobodna radna mjesta. Nepostojanje učinkovitih sankcija kada se ne poštuje prednost kod zapošljavanja. Kada se po prijavi državnom inspektoratu utvrdi kršenje čl.10 st.3, nadležna područna jedinica državnog inspektorata podnosi optužni prijedlog Prekršajnom sudu protiv poslodavca i odgovorne osobe zbog počinjenog prekršaja kažnjivog po odredbi čl. 35 st. 1. toč. 1. i st. 2. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI. Državni inspektorat nema zakonsku ovlast da poništi natječaj, niti donese rješenje kojim će se utvrditi da tako sklopljeni ugovor nema pravni učinak. Uobičajeni ishod je da nastupi zastara ili prekršitelj plati kaznu dok je osoba s invaliditetom i dalje nezaposlena. Rezultat: stanoviti broj poslodavaca radije se opredjeljuje za svjesno kršenje zakona nego da zaposli OSI.

Ciljevi Nacionalne strategije su provoditi nediskriminacijsku politiku u području radno-socijalne integracije osoba s invaliditetom,  poticati stjecanje znanja, vještina i navika potrebnih za zapošljavanje, poticati zapošljavanje osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, provoditi zapošljavanje u zaštićenim uvjetima, provoditi zapošljavanje uz podršku, poticati alternativne oblike rada, poticati uključivanje u rad u radnim centrima

Čl. 10. st. 3. Zakona: Poslodavci iz stavka 1. ovoga članka dužni su dati prednost pri zapošljavanju osobi s invaliditetom ukoliko ista zadovoljava sve tražene uvjete propisane oglasom ili natječajem. Ova odredba u mnogim slučajevima izaziva niz prijepora budući da  mnogi poslodavci tumače na način da im se priznaje prednost tek ako postignu jednaki broj bodova kao i kandidat s najviše bodova, a ne kada imaju uvjete propisane natječajem odnosno oglasom, odnosno kada pređu bodovni prag.  Ako se od osoba s invaliditetom u tom slučaju traži da postignu najveći broj bodova onda se odredba treba smatrati promašenom,  jer se anulira činjenica otežane zapošljivosti zbog invaliditeta  što je stvarnim razlogom njezinom postojanju.
Pravobraniteljica OSI Anka Slonjšak izlaganje je završila navodima. Premda su višeznačni razlozi zbog kojih se ne zapošljava više OSI (od neodgovarajuće obrazovne strukture do gospodarskih ne/mogućnosti), smatramo da se uočene zapreke mogu otkloniti jasnijim zakonskim određenjima, odnosno političkim odlukama. Potrebno je  jasno utvrditi tko su osobe s invaliditetom i kako se dokazuje invaliditet što pretpostavlja uspostavu sustava procjene radnih sposobnosti te urediti pitanje osiguranja osobnog asistenta u radnom procesu.  Urediti jasnije kvotni sustav – na način da postane učinkovit u  poticanju zapošljavanja – jasna namjena kaznenog doprinosa. Definirati pitanje prilagodbi radnog mjesta uključujući sufinanciranje na način da se administrativna procedura prilagodi potencijalima poslodavaca. Osnovati centre za profesionalnu rehabilitaciju koji bi uz ostalo imali zadaću objektivno procjenjivati i vrste prilagodbi  sukladno individualnim potrebama osoba s invaliditetom i zahtjevima konkretnog radnog mjesta. Zakonom utvrditi da svi poslodavci  imaju obvezu zapošljavati osobe s invaliditetom.  Objavljivati slobodna radna mjesta oglasom  ili natječajem te  postupak izbora kandidata provoditi   transparentno.
Zapošljavanje za osobe s invaliditetom nije samo pitanje ezistencije nego i pitanje osobne afirmacije i preduvjet neovisnog života s odgovarajućim životnim standardom i ravnopravnim sudjelovanjem. Rast društva nije moguć, bez doprinosa osoba s invaliditetom, a njihove uključenosti nema bez postojanja interaktivnog odnosa koji se najlakše ostvaruje upravo na području zapošljavanja.  Budući da iskustvo pokazuje da su OSI vrlo uspješne i odgovorne u obavljanju odgovarajućih poslova i s primjerenim okolišnim prilagodbama, ovo pitanje ne smije biti ostavljeno samo poslodavcima, odnosno njihovoj empatiji, razumijevanju, nego državi koja kroz zakone, svoja tijela i institucije stvara okvir za uzajamnost u kojemu će interes osoba s invaliditetom podudarati se s interesima poslodavaca. U tom smislu državu možemo smatrati najvažnijim poslodavcem za osobe s invaliditetom zaključila je pravobraniteljica za OSI.

Dr. Zorislav Bobuš: Ciljevi nacionalne strategije

Ruth Gruber, BBRZ, Austrija predstavila je primjer cjelovite i sustavne profesionalne rehabilitacije u Austriji, pristup BBRZ-a. Doroteja Volovec i Ines Gergorić, Zavod Papilot iz  Slovenije  predstavile su Profesionalnu rehabilitaciju i socijalno uključivanje osoba s invaliditetom u Sloveniji te  pristup Zavoda Papilot.

Dr. Zorislav Bobuš , predsjednik  Saveza osoba s invaliditetom Hrvatske  održao je izlaganje Prava i potrebe osoba s invaliditetom s posebnim osvrtom na njihovo zapošljavanje. Dr. Bobuš iznio je podatke prema kojima je u 2012. godini bilo je prosječno 6.212 nezaposlenih osoba s invaliditetom, što je naspram 2011. godine povećanje za 4% osoba, 42% nezaposlenih su žene, a 58% muškarci. Najviše nezaposlenih su mlade osobe s invaliditetom od 20 – 29 godina koje čine 34% nezaposlenih. Najviše nezaposlenih osoba s invaliditetom ima strukovno obrazovanje i školu za KV i VKV radnike– 68% te srednja škola za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazija – 14%. Nezaposlenih osoba s invaliditetom sa VSS, magisterijem ili doktoratom ima 1,85%, od čega žena 40%. Naglasio je važnost Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za OSI 2007. do 2015. godiine. Pravo na rad i zapošljavanje osoba sDr. Zorislav Bobuš invaliditetom jedno je od temeljnih ljudskih prava i onemogućavanje ostvarivanja toga prava predstavlja njihovo kršenje i diskriminaciju. Mjere osiguravanja njihove konkurentnosti na tržištu rada treba poduzeti vrlo rano, u razdoblju njihova djetinjstva i mladosti, odnosno stjecanja i utvrđivanja invaliditeta, kada posebnu pozornost treba posvetiti otkrivanju i razvoju njihova intelektualnog i radnog potencijala. Cilj je da one postanu stvaratelji, a ne isključivo korisnici sredstava državnog proračuna. Potrebno je kontinuirano raditi na podizanju razine svijesti o potrebi zapošljavanja osoba s invaliditetom kao i na spoznaji o njihovim radnim i socijalnim vrijednostima.

Ciljevi Nacionalne strategije su provoditi nediskriminacijsku politiku u području radno-socijalne integracije osoba s invaliditetom,  poticati stjecanje znanja, vještina i navika potrebnih za zapošljavanje, poticati zapošljavanje osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, provoditi zapošljavanje u zaštićenim uvjetima, provoditi zapošljavanje uz podršku, poticati alternativne oblike rada, poticati uključivanje u rad u radnim centrima.

Europljani ispod praga siromaštva

Mjere Nacionalne strategije su provesti evaluaciju primjene postojeće zakonske regulative i aktualne politike u području rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom od strane nezavisnog tijela. Osigurati mehanizme zaštite od diskriminacije u području zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom. Osnovati regionalne centre za profesionalnu rehabilitaciju. Omogućiti pristup osoba s invaliditetom profesionalnom usmjeravanju (profesionalna orijentacija) bez obzira na životnu dob, obrazovanje i radni status. Provoditi senzibilizaciju poslodavaca te ih poticati na zapošljavanje osoba s invaliditetom. Osigurati učinkovite mjere za poticanje samozapošljavanja, odgovarajućih oblika zapošljavanja i zadržavanja zaposlenja osoba s invaliditetom na svim razinama. Utvrditi modele pri zapošljavanju osoba s invaliditetom koje se ne mogu zaposliti na otvorenom tržištu rada bez podrške (agencije, zadruge, radionice udruga za osobe s invaliditetom, radni asistent) i osigurati mjere provođenja podrške pri zapošljavanju. Poticati dodjelu državnih poticaja gospodarskim subjektima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom.
Dr. Bobuš naveo je kako su značajne prepreke još uvijek nedovoljna informiranost poslodavaca, nedovoljno učinkovita profesionalne rehabilitacija OSI, nepostojanje jedinstvenog tijela vještačenja, individualnog pristupa svakoj OSI i realne procjene preostalih sposobnosti OSI.
Dr. Tomislav Benjak iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo predstavio je Primjenu ICF/MKF- Međunarodne klasifikacije funkcioniranja, onesposobljenosti i zdravlja u Hrvatskoj.
Jasenka Sučec iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom održala je prezentaciju Učinkovita integracija osoba s invaliditetom na hrvatsko tržište rada.
Mirjana Zećirević iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Unapređenje sustava profesionalne rehabilitacije u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje. Navela je Europske smjernice  ostvariti održivi rast koji se temelji na znanju i inovativnosti, ostvariti stopu zaposlenosti od 75% za osobe u dobi od 20-64 godine i  smanjiti broj Europljana koji žive ispod praga siromaštva za 25%.

Božica Ravlić

Foto: PIXSELL