Volonterstvo je područje koje se iznimno brzo razvija, a trenutno važeći Zakon u pojedinim dijelovima otežava provedbu novih inicijativa u volontiranju

 

U tijeku je e-savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu (NN br. 58/07, 22/13), koje je dostupno na ovoj poveznici.

Rok za sudjelovanje na e-savjetovanju je 7. ožujak 2021. godine.

Volonterstvo je područje koje se iznimno brzo razvija, a trenutno važeći Zakon u pojedinim dijelovima otežava provedbu novih inicijativa u volontiranju.

Kako je pojašnjeno na navedenoj poveznici, sustav volontiranja u Republici Hrvatskoj definiran je Zakonom o volonterstvu (Narodne novine, broj 58/07) iz 2007. godine, kojim se uređuju osnovni pojmovi vezani za volontiranje, temeljna načela volontiranja, uvjeti volontiranja, prava i dužnosti volontera te organizatora volontiranja, uvjeti sklapanja ugovora o volontiranju, donošenje Etičkog kodeksa volontera, izdavanje potvrde o volontiranju, Državna nagrada za volontiranje, nadzor nad izvršenjem ovog propisa, kao i druga pitanja od značenja za volonterstvo. Tijelo nadležno za provedbu ovoga Zakona je tijelo državne uprave u čijem je djelokrugu volonterstvo, odnosno Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Nadalje, početkom 2013. godine donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu (Narodne novine, broj 22/13). Kako je vidljivo, značajnije su se izmjene odnosile na dugotrajno i kratkotrajno volontiranje, definiciju volontera i organizatora volontiranja, situacije u kojima je obvezno sklapanje Ugovora o volontiranju, prava i obveze volontera i organizatora volontiranja, kompetencije stečene volontiranjem te uvođenje pojma volontiranja u kriznim situacijama. Navedenim se izmjenama uvelo načelo inkluzivnog volontiranja te su se propisale odredbe koje obvezuju organizatore volontiranja da osobitu pozornost posvete osiguranju jednakih uvjeta volontiranja, s posebnim naglaskom na pripadnike socijalno isključenih skupina stanovništva radi njihova socijalnog osnaživanja i uključivanja u društvo. Također, propisale su se i obveze organizatora volontiranja da za volontere koji su pripadnici socijalno isključenih skupina stanovništva osiguraju adekvatnu pomoć i nadzor stručnih osoba. Za osobe potpuno ili djelomično lišene poslovne sposobnosti propisano je da Ugovor o volontiranju sklapa skrbnik (zakonski zastupnik) u pisanom obliku, uz uvažavanje mišljenja volontera korisnika.

Ističemo da Ministarstvo na temelju Zakona o volonterstvu i podzakonskih propisa prikuplja podatke o organiziranom volontiranju, koji za razdoblje od 2009. do 2019. godine ukazuju na povećani broj prijavljenih organizatora volontiranja, odnosno zaprimljenih izvješća o organiziranom volontiranju kao i na povećani broj volontera i volonterskih sati. Počevši od nule kao polazne vrijednosti 2009. godine, u 2010. godini ukupni broj volontera već je iznosio 13.922 s brojem sati od 725.680. Bilježi se značajno povećanje tijekom narednog desetogodišnjeg razdoblja kada se značajnom promocijom volonterstva senzibilizira javnost za potrebom volontiranja tako da je ukupni broj volontera u 2019. godini  bio 64.280, a ostvarili su 3.043.954 sati volontiranja.

Prema Zakonu o volonterstvu, napomenuto je da organizatori volontiranja mogu biti udruge, zaklade, vjerske zajednice, javne ustanove, turističke zajednice te druge pravne osobe koje nisu osnovane s ciljem stjecanja dobiti (neprofitne pravne osobe), državna tijela, kao i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U Republici Hrvatskoj značajan segment volonterske infrastrukture čine i volonterski centri, koji pružaju potporu u organiziranju volontiranja i pridonose razvoju volonterstva u cjelini. U 2020. godini uz financijsku potporu Ministarstva na području Republike Hrvatske djelovala su ukupno 33 volonterska centara, i to: 28 lokalnih volonterskih centara, četiri regionalna volonterska centra te mrežna organizacija volonterskih centara.

Napomenimo i to da u kontekstu razvoja volonterstva još od 2007. godine djeluje i Nacionalni odbor za razvoj volonterstva, kao savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske, koje provodi mjere i aktivnosti s ciljem razvoja i unapređivanja volonterstva. Nacionalni odbor za razvoj volonterstva u svom šestom sazivu od studenoga 2019. godine čine predstavnici javnog sektora, nezavisni stručnjaci kao i predstavnici organizacija civilnoga društva koji se bave volonterstvom, a koje imenuje Vlada Republike Hrvatske na mandat od dvije godine. Na prijedlog Nacionalnog odbora od 2007. godine dodjeljuje se Državna nagrada za volontiranje kao najviše priznanje što ga Republika Hrvatska dodjeljuje za volontiranje, doprinos promicanju volonterstva i druge aktivnosti. Do 2017. godine Nagrada se dodjeljivala u kategoriji fizičke osobe - volonteru/volonterki te u kategoriji pravne osobe - organizatoru volontiranja, a od te se godine Nagrada dodjeljuje i u kategoriji koordinatora/koordinatorice volontera. Na prijedlog Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva u 2019. godine dodijeljena je i četvrta kategorija Nagrade, i to pravna osoba - organizator volontiranja koji razvija inovativnu praksu u volontiranju kako bi se podržali inovativni volonterski programi koji predstavljaju značajan iskorak u području razvoja volonterstva.

Iz Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske - SOIH, sa sjedištem u Zagrebu, Savska 3, pozivaju sve udruge da se uključe u e-savjetovanje.

 

Autorica: Klaudija Klanjčić

Objavljeno: 16.02.2021