SABOR Održana tematska sjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku o cijenama lijekova

Bolnički i ljekarnički sustav duguju oko šest milijardi kuna za lijekove, što je oko polovice galopirajućeg duga zdravstva, zaključio je Kulić i upozorio na to da pojedini dobavljači zbog te situacije već napuštaju direktno poslovanje u Hrvatskoj

Prizor s tematske sjednice Odbora.

 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je u četvrtak online tematsku sjednicu o trenutnom stanju u području formiranja cijena lijekova u Hrvatskoj. O temi su, uz članove Odbora, raspravljali predstavnici Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), Hrvatske ljekarničke komore te predstavnici veledrogerija.

Predsjednica Odbora Renata Sabljar-Dračevac istaknula je važnost teme i specifične probleme u ovom području te rekla kako se kroz raspravu očekuju relevantni odgovori na konkretna pitanja o sustavnom praćenju trošenja lijekova, postupcima usklađivanja cijena lijekova, načinima stavljanja novih lijekova na liste, objedinjenoj javnoj nabavi, razlozima povećane potrošnje lijekova, ukupnom trošku zdravstva koji otpada na lijekove kao i modelima smanjenja troškova i trošenja lijekova te problemu duga veledrogerijama.

Vladimir Mihalić iz Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) ukratko je objasnio proceduru određivanja cijene lijekova.

- Prva stepenica u određivanju cijene je utvrđivanje najveće dozvoljene cijene lijekova na veliko - rekao je Mihalić te dodao kako cijenu lijekova, načine i metode određivanja cijena detaljno propisuje Pravilnik o mjerilima za određivanje najviše dozvoljene cijene lijeka. Mihalić je napomenuo kako se maksimalna dozvoljena cijena lijeka koji po prvi puta dolazi na hrvatsko tržište određuje na način da se računa temeljem prosječne usporedne cijene lijeka u usporednim državama: Italiji, Sloveniji i Češkoj te zamjenskim državama Španjolskoj i Francuskoj ukoliko ne postoje podaci o cijenama lijeka u prve tri države.

- Cijene se određuju i kontroliraju za lijekove koje su na listama, a HALMED prati trendove i radi analize u potrošnji lijekova kroz količinsku potrošnju i cjenovnu potrošnju - rekao je Mihalić. Kako je istaknuo, najviše se količinski troše lijekovi za krvni tlak, za duševne bolesti i poremećaje, za sniženje šećera u krvi, a kad je riječ o lijekovima na koje otpada cjenovni trošak tu su lijekovi za maligne bolesti, imunosupresivi, lijekovi za dijabetes, duševne bolesti i zgrušavanje krvi. Zaključio je kako bolnička potrošnja generira velike troškove i raste tri puta više nego vanbolnička, čak 17 posto godišnje.

Lucijan Vukelić, ravnatelj HZZO-a, naglasio je kako je trenutna situacija financijski vrlo zahtjevna te da su prihodi HZZO-a smanjeni, a rashodi povećani uslijed pandemije uzrokovane koronavirusom.

- Trošak liječenja povećan je za 50 milijuna kuna tjedno uslijed pandemije uzrokovane koronavirusom - rekao je Vukelić te istaknuo kako je 412 milijuna kuna osigurano za cjepiva i 82 milijuna kuna za kupovinu remdesivira.

Prizor s tematske sjednice Odbora.Državni tajnik Ministarstva zdravstva Silvijo Bašić istaknuo je kako je ukupan trošak zdravstva u Hrvatskoj u 2020. 30,3 milijarde kuna, a da su dospjele obveze zdravstva u 2020. godini 5,2 milijarde kuna. Govoreći o trošku i cijenama lijekova, naglasio je kako su uštede moguće te kako se objedinjenom javnom nabavom lijekova na listi HZZO-a te posebno skupih lijekova prošle godine uštedjelo oko milijardu kuna.

Ana Soldo iz Hrvatske ljekarničke komore rekla je kako postoje stalni pokušaji stavljanja pod kontrolu potrošnje lijekova, budući da ona, kako je istaknula, kontinuirano raste pet do sedam posto godišnje, a u prošloj godini je rast bio rekordnih 15,7 posto.

- Trebali bi se fokusirati na mjerenje učinaka svih intervencija u zdravstvenom sustavu, od nabavke opreme, potrošnje lijekova, kako bi imali jasniju i kvalitetniju kontrolu troškova - naglasila je Soldo te rekla kako se transparentnija kontrola mjerenja potrošnje treba uspostaviti u bolnicama, kao što je trenutno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Ispred Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima Hrvatske gospodarske komore (HGK) govorio je predsjednik te udruge Tomislav Kulić te rekao kako u Hrvatskoj veledrogerije ne sudjeluju u definiranju cijena lijekova već to čine HALMED i HZZO te kako je zakonski sustav definiranja cijena lijekova dobro uređen.

- Veledrogerije distribuiraju lijekove po već određenim cijenama te ih prodaju zdravstvenim ustanovama po već definiranim cijenama - istaknuo je Kulić te dodao kako je maksimalna marža veledrogerija 8,5 posto, no da je u praksi ona puno niža. Naglasio je i kako se u postupcima javnih nabava za bolnički segment zdravstvenog sustava cijene mogu i smanjivati u odnosu na definirane. Istaknuo je problem ročnosti plaćanja što otežava poslovanje opskrbe lijekovima te rekao kako Hrvatska prednjači u neurednim rokovima budući da ni jedna od 64 bolnice ne vrši plaćanja u zakonskom roku od 60 dana.

- Bolnički i ljekarnički sustav duguju oko šest milijardi kuna za lijekove, što je oko polovice galopirajućeg duga zdravstva - zaključio je Kulić i upozorio na to da pojedini dobavljači zbog te situacije već napuštaju direktno poslovanje u Hrvatskoj.

U nastavku se raspravljalo o drugim zdravstveno povezanim temama koje utječu ja troškove liječenja i lijekova. Naglašeno je kako su cijene bezreceptnih lijekova u Hrvatskoj nešto skuplje nego u nekim nama susjednim državama, a čulo se i kako je uslijed napretka znanosti i medicine lepeza terapijsko-dijagnostičkih metoda sve skuplja i zahtjeva veća ulaganja za zdravstveni sustav. Zaključeno je kako treba postojati jasniji sustav kontrole pružatelja zdravstvenih usluga te praćenja benefita zdravstvenih intervencija kao i izrada planova praćenja ishoda liječenja čime bi se bitno utjecalo na potrošnju i cijenu lijekova.

Anita Blažinović

 

Povezane vijesti