Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije
Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOT) obilježava se od 2004. godine svakog 17. svibnja, na dan kada je Svjetska zdravstvena organizacija uklonila homoseksualnost s popisa međunarodne klasifikacije bolesti
Cilj obilježavanja je pružiti podršku borbi za ravnopravnost u području ljudskih prava na temelju seksualne orijentacije, rodnog izražavanja, rodnog identiteta te općenito zaštita LGBTIQ+ osoba, a ovogodišnji je moto dana ‘Together always: united in diversity’.
Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske još od 2011. godine, u suradnji s organizacijama civilnog društva, obilježava Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije. Ured je na svojoj službenoj stranici objavio da u okviru svojih nadležnosti nastavlja pružati podršku borbi za ravnopravnost i u području ljudskih prava na osnovi seksualne orijentacije, rodnog izražavanja i rodnog identiteta te će sustavno nastaviti unapređivati i štititi prava LGBTIQ osoba kroz mjere u budućem Nacionalnom planu za ravnopravnost spolova. Prošle godine iz Ureda je objavljeno kako je Europska agencija za temeljna prava (FRA) 2020. godine izradila istraživanje i publikaciju 'A long way to go for LGBTI equality', u kojem je ispitano 140.000 osoba iz 30 europskih zemalja, među kojima je i Hrvatska. Navedeno istraživanje je uslijedilo nakon istraživanja iz 2012. godine.
Prema podacima iz istraživanja 2020. godine, Hrvatsku i EU na razini prosjeka svih članica čeka dalek put do ravnopravnosti LGBTIQ osoba. Primjerice, 84 posto istospolnih partnera/ica u Hrvatskoj izbjegava držanje za ruke u javnosti dok je prosjek EU 61 posto; 43 posto LGBTIQ sugrađana i sugrađanki izbjegava određene lokacije zbog straha od homfobnih i transfobnih napada, a u EU prosjek je 33 posto. Da su bili zlostavljani zbog svoje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta u 2019. godini izjavilo ih je 38 posto, što odgovora prosjeku EU, dok je 13 posto LGBTIQ sugrađanki i sugrađana od 2015. do 2020. bilo žrtvom homofobnog ili transfobnog napada (prosjek EU 11 posto). Barem u jednom području života 43 posto LGBTIQ sugrađanki i sugrađana osjetilo se diskriminirano u 2019., za 1 posto više od prosjeka EU. Slijedom toga 27 posto LGBTIQ sugrađana i sugrađanki odgovorili su da su otvoreni oko svoje seksualnosti, dok je prosjek u EU 47 posto.
Zaključak od prošle godine je da iako je Hrvatska u proteklom desetljeću značajno unaprijedila zakonska prava LGBTIQ osoba, što pokazuje i istraživanje (45 posto LGBTIQ kaže da su predrasude i netolerancije prema LGBTIQ osobama pale u razdoblju od 2015. do 2020.), društveno-politička situacija, kako u Hrvatskoj, tako i na razini prosjeka EU, i dalje nije zadovoljavajuća.
Klinika za psihijatriju 'Sveti Ivan' Jankomir obilježila je 17. svibnja - Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOT), preko svoje službene stranice. Istaknuli su primjer pripadnika društvene skupine koju se obično promatra kao manjinsku, i to LGBTIQ+ osobe, koje su svakodnevno izložene predrasudama, diskriminaciji, a nerijetko su i žrtve psihičkog, fizičkog, seksualnog ili ekonomskog nasilja. Konstatirano je da okruženje u kojem žive kroz različite mehanizme stvara i akumulira stresore s kojima se te osobe kontinuirano susreću, a manjinski stres može značajno utjecati na narušavanje mentalnog zdravlja i kvalitete života.
Podsjetimo da su prošle godine iz Vijeća Europske unije izvijestili da diljem svijeta više od dvije milijardi ljudi živi u zemljama u kojima je homoseksualnost nezakonita, dok se u jedanaest zemalja sporazumni istospolni odnosi još uvijek kažnjavaju smrtnom kaznom.
Svi ovi podaci dovode nas do neminovnih pitanja: je li bolje ustrajati u inatu, razočaranosti, buntu, nasilju prema vlastitoj djeci i pri tome ih bez milosti napustiti te predati često puta nemilosti ulice i nemilosrdnosti okoline, ili ipak na kraju promisliti i shvatiti da jedino dom pruža ljubav, prihvaćanje i sigurnost, jer ljubav se ne uvjetuje. Nažalost, živimo u vrlo teškim i turbulentnim vremenima, kada svaka kriva odluka ima itekakve posljedice. Ponekad je najlakše okrenuti bližnjima leđa, ostaviti ih i ići svojim putem, međutim svaka životna odluka zaista treba promišljanje i vaganje za ili protiv. Život je veliki dar i vrijedi se itekako potruditi za svakoga, a kamoli ne za svojeg bližnjega.
Objavljeno: 18.05.2023